-
Bojadžića čardak u Voljavcu
Kada je 1926. godine prolazio dolinom Lima profesor Aleksandar Deroko, poznati istoriograf srpske srednjovjekovne i narodne arhitekture, između ostalog je zapisao: (…)"Tako smo na jedno 12 do 14 kilometara niz vodu od varoši (Bijelog Polja, prim. F. D.), idući desnom…
-
Pad srednjovjekovne bosanske drzave
Još u posljednjoj deceniji Tvrtkove vladavine, u doba najvećeg uspona bosanske države, postavljeni su temelji moći trima velikim vlastelinskim rodovima: knezovima Hrvatinić ima, Hranićima Kosačama i Radinovićima Pavlovićima. Uz njih je postojao još jedan broj velmoža, ali ne tolike moći,…
-
Hajrine ćete
Zavodljiva dimijuša Dugo čekaše sjutrašnji dan Bez zanosa opčinjena Još nešto je trebala reći A stala je na pola puta. Nakinđurena kao uhoda Pred bakljama opalog lišća Ljubeći dlanove pune zemlje Sa svakog gosta Topao izlazak sunca. Bratimila se sa…
Bosanski jezik
-
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama…
-
Bilingvizam u bošnjačkoj književnoj tradiciji
Tekst pod naslovom Bilingvizam u bošnjačkoj književnoj tradiciji istražuje i prati zanimljivu i nerijetku pojavu među bosanskohercegovačkim spisateljima (od Hasana Kafije Pruščaka, preko Abdullaha Bošnjaka i Mesafi-efendije Kninjanina do Mehmeda…
-
Zabilješka Mula-Mustafe Bašeskije o odnosu prema jeziku
Summary (Mula Mustafa Bašeskija's Notes on References to Language) Mula Mustafa Bašeskija's annals, written in Turkish, can to a certain extent depict prestandard courses of language development on our ground.…
Historija
-
Kasarna u Novom Pazaru
Novi Pazar, podignut sredinom XV veka, bio je zamišljen kao baza za dalja turska osvajanja. Zbog toga je jedan od prvih objekata ovoga grada bio vojni logor, tako označen u…
-
Lična karta sandžačkih Bošnjaka
Bošnjaci su nacionalna zajednica koja naseljava centralnu Srbiju, naročito region Sandžak. Nemali broj Bošnjaka živi u Vojvodini, Beogradu i u većini opština u Srbiji. Prema podacima popisa stanovništva iz 2002.…
-
Hadžet: Masovna grobnica i mjesto zločina nad sandžačkim Bošnjacima (1944-1946)
Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i ulaska partizana u sandžačke gradove, komunistička vlast je donijela odluku da po kratkom postupku kažnjava sve one koji po njihovoj procjeni nisu bili…
Bošnjaci
-
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
-
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
-
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
Književna kritika i esejistika
-
Poreklo jedne poslovice
Kadrija Elmazbegović, Prozori, edicija Mak, Damad, Novi Pazar, 1994. Javno mnenje, često nepouzdana moralna kategorija, nije uspelo održati poželjnu distancu. Njegova, već poslovična ishitrenost u donošenju zaključaka pokazala se, u…
-
Neobična maestralnost pripovjedača – Jasmin Imamović, Obožavatelj trena, Meandar/Buybook, Zagreb/Sarajevo, 2003.
Novi roman Jasmina Imamovića Obožavatelj trena objavljen u koprodukciji izdavačke kuće Meandar iz Zagreba i kuće Buybook iz Sarajeva, zasigurno predstavlja literarnu iznimku i osvježenje domaćeg tržišta. Ono što ga…
-
MAK, 1917-1997.
Najveće je slovo što se samo sluti Najdublje je ono što u nama ćuti Tako je govorio Mak Dizdar, najveći i nadubokoumniji pjesnik ovih naših prostora. Samo ta njegova misao,…
Kulturno nasljeđe
-
Derviš Ahmed Gurbi baba
Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi.Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka…
-
Ćilimarstvo u sjeničkom kraju
Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni…
-
Ćilimarstvo na Gronjoj Pešteri
Ćilimarski zanat ili ćilimarska tkačka radinost ima veoma dugu tradiciju u Sandžaku. U našoj je nauci malo, ili sasvim nedovoljno, istraživan, tako da su široj javnosti ostale, gotovo nepoznate, studije…
Bibliografije
-
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
-
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
Književnost za djecu
-
Džibo
U selu se opet pojavio Džibo Hota. To je jedan stari ludak iz Kladnice. Ima dugu riđu bradu, visok je, mršav, ali snažan. Govori se da u huji može iščupati…
-
Daždevnjaci
1. Kad se svuče behar sa voćaka, Šavčani počnu sa strižom ovaca. Avlije se zabijele kao usred zime i napune maskarom i smijehom. Samo ovce tužno bleje. Stoje začuđene uz…
-
Pismo učitelju
Zagrli, učo, svoje prvake, Ne daj da se plaše i stide, Nježno otključaj njihovu dušu, I u snu da te veselog vide! Neka ti sunce na licu sija, Sklanjaj sa…
Periodika
-
Rožaje u KAMUSUL-ALAM-u Šemsettina Samija
I. Ko je Šemsettin Sami? Istaknuti poznavalac jezika, pozorišni pisac, književnik i autor rječnika, Šemsettin (Šemseddin) Sami ili Sami Frašeri je rođen 1850. u blizini Janine (tur. Yanya), u Frašeru…
-
Moj otac je kahvedžija
Moj otac je kahvedžija dobari na glasuJedini koji ima već stalne mušterijeDoduše mahom mahalsku sirotinjuPo ceo dan on raznosi na tabljitureI prikuplja prazno suđe po radnjicamaPo ceo dan on je…
-
Bosna u sepetu trešanja
Pitaš me šta je Bosna? Čudiš se što kažem da ni jedna zemlja nije ono što o njoj kažu naučnici? Misliš da je tačnije ono što narod priča? Ili da…
Pisana književnost
-
Plavsko jezero
Ako hoćeš da dugo pjevam o tebi, Da zvuci moje pjesme dopiru Kroz mora ljubavi, Iskradi se u predvečerje Iz zamka prošlosti. Ponesi sa sobom Istucani mekanski krčag Koji je…
-
Usta
Družili se godinama Smajo i Latif – zidali zajedno, znojili se, maskarili. Družile im se žene i djeca. Jednog dana, ahbapima puče tikva, te ne mogahu jedan drugog vidjet. Narod…
-
Stari pastir
Nepregledni kamenjar po Ostronoši, gdje izgonimo ljeti sa stanova stoku na pašu, prepun je rupa i pukotina u stijenju, tako da ovci počesto zapadne noga, a ponekad govečetu. Životinja trgne…
Usmena književnost
-
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…
-
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…