-
Terazije
U kasabi što ostade iza Isabega, mahale tad drijemahu čudnom, dugom i kao ukletom nesanicom. Minareta nad njima uzvišena, kao da čuvahu svoj mrtvi mir u golom plavetnilu neba. Svejedno je njima da li je u kasabi ljeto, zima ili…
-
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama idu i jezičke (…) Jezičko naslijeđe sandžačkih Bošnjaka sa bosanskom…
-
Kuća za Šuća
Kopajući grob Šuću grobaru, radnici naiđoše na stijenu ali i dalje nastaviše maljevima i čekićima da bi je izvadili jer nije pohvaljeno mijenjati mjesto za vječni počinak Mnoge vječne kuće Šućo sagradi bez teškoća drugima Ali za njegovu naiđoše muke…
Bosanski jezik
-
Bosanski jezik postoji
Jezik je ona ključna dimenzija Bosne i Hercegovine po kojoj je ova zemlja jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajednickom jezično-govornom supstancom. No, rezultati rata i ideologijska apsolutizacija nacionalne kulture…
-
Od kulina bana do našijeh dana
Povelja bosanskog bana Kulina, koji je vladao, kako je poznato, od 1180. do 1204. napisana dubrovačkom knezu Krvašu, 29. avgusta 1189, najstariji je spomenik pisan ćirilicom, ujedno i najstariji natpis…
-
Književnojezički izraz Bošnjaka u austrougarskom periodu
U austrougarskom periodu tok književnojezičkog izraza Bošnjaka pravi sudbonosni zaokret koji se sastoji u pokušaju spajanja kulture Istoka s modernim duhom Zapada. Preobražaj do kojega dolazi posljedica je djelovanja unutarjezičkih…
Historija
-
Tegoba opstanka – Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata
Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata Veoma nepovoljna društveno-ekonomska kretanja zahvatila su Sandžak krajem XIX vijeka kada se on odvaja od Bosne i Hercegovine koju…
-
Hadžet: Masovna grobnica i mjesto zločina nad sandžačkim Bošnjacima (1944-1946)
Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i ulaska partizana u sandžačke gradove, komunistička vlast je donijela odluku da po kratkom postupku kažnjava sve one koji po njihovoj procjeni nisu bili…
-
Novopazarski jevreji
Jevreji su davnašnji stanovnici Novog Pazara i u etnički različitom sastavu stanovnika grada na Raški oni su igrali vrlo značajnu ulogu u privrednom životu ovog grada, osobito u poslednjim stolećima,…
Bošnjaci
-
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
-
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
-
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
Književna kritika i esejistika
-
Njegoš kao bojna truba
Njegoševo shvatanje sile njegov je golemi grijeh, kako sa stanovišta zdrave hristologije, tako i s tačke laičkog poimanja pravičnosti i pravde na svijetu. Jovana pohađa kurs srpskog jezika u jednoj…
-
Romaneskni opus Ćamila Sijarića
I Ćamil Sijarić (1913-1989) spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca. Potekavši iz crnogorskog dijela Sandžaka, iz kraja bogatog epskom i lirskom tradicijom i živom usmenom riječju, Sijarić je još kao…
-
Tematsko fabularni utjecaj balade Hasanaginica na dramu Nijaza Alispahića
Pod pojmom tematsko-fabularni nivo utjecaja usmene književnosti na pisanu podrazumijevamo uspostavljanje specifičnog odnosa dvaju djela od kojih jedno pripada usmenoj, a drugo pisanoj književnosti. Za djelo pisane književnosti kažemo da…
Kulturno nasljeđe
-
Selo Koniče i kašikarsko-drvodeljarski zanati Koničana
Na rubnom dijelu Koštampolja, iza prijevoja Jarutskog uzvišenja, zvanog Debela brda, okrenuto ka jugu u jednoj kotlini, leži selo Koniče. Prije bi se reklo da pripada tutinskom kraju negoli, čuvenom,…
-
Derviš Ahmed Gurbi baba
Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi.Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka…
-
Ćilimarstvo na Gronjoj Pešteri
Ćilimarski zanat ili ćilimarska tkačka radinost ima veoma dugu tradiciju u Sandžaku. U našoj je nauci malo, ili sasvim nedovoljno, istraživan, tako da su široj javnosti ostale, gotovo nepoznate, studije…
Bibliografije
-
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
-
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
Književnost za djecu
-
Čik
Ko zna ko zna Ima usta nema dna Ima usta nema dna onaj koji ovo zna. Ko je čuo ko je čuo da se oblak prevrnuo Jadna mama tog oblaka…
-
Priča o svicima
1. U pozni sumrak, kad zraka utamni i dobije boju prezrelih kupina, zasvijetli u polju prvi svitac. Ko ga opazi, taj mu se raduje. “Pao je negdje prvi snop”, kaže…
-
Kako koke kake
(Azina priča) Koke kake tako što rašire malko krila i saviju rep ka zemlji kao da će čučnuti i onda isprave rep i napuće ono ispod repa ko mi usne…
Periodika
-
Bojadžića čardak u Voljavcu
Kada je 1926. godine prolazio dolinom Lima profesor Aleksandar Deroko, poznati istoriograf srpske srednjovjekovne i narodne arhitekture, između ostalog je zapisao: (…)"Tako smo na jedno 12 do 14 kilometara niz…
-
Bosna u sepetu trešanja
Pitaš me šta je Bosna? Čudiš se što kažem da ni jedna zemlja nije ono što o njoj kažu naučnici? Misliš da je tačnije ono što narod priča? Ili da…
-
Jezik kao odraz duhovnosti bošnjačkog naroda
Poštuj, sine SamireBudi čovjekSlijedi vječnu uputu Sjeti se uvijeki uči po redu, ovako:Učini me strpljivim Učini me zahvalnimUčini me preda mnom malenimU očima svijeta velikim Ni malo tiNi mnogo tiZa…
Pisana književnost
-
Zemlja
Čovjek stvoren od zemlje mora zemlji da se vrati. Neki stranac je prošao kroz Aliveroviće, davno. Na planini imenom Ninaja, kraj šuplje smrče, iskopao je zemunicu – ne mnogo veću…
-
Kudilema
U nas kućnih paljevina, sem s ratova, nikad nije bilo. Niti kakvih naglih odlazaka u daljinu, bez moranja. Trgovinstvo nas je retko odvajalo od evljada, do pro plota ili džade,…
-
Zapis na voznoj karti
Bježim. Osjećam da me neko prati, Skrivam se između paprati. Osluškujem i molim Svevišnjeg Da me sačuva od bližnjeg. Nemirna je šuma, njiše se drveće. Mrmljam: – Nevin sam ja,…
Usmena književnost
-
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…
-
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…