-
Tegoba opstanka – Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata
Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata Veoma nepovoljna društveno-ekonomska kretanja zahvatila su Sandžak krajem XIX vijeka kada se on odvaja od Bosne i Hercegovine koju ubrzo odlukom Berlinskog kongresa zauzima Austro-Ugarska, dok on ostaje, skoro…
-
Kome i zašto je smetalo Bošnjaštvo
Bošnjaštvo predstavlja prirodno i historijsko pravo na identifikaciju naroda (Bošnjačkog) koji milenijski egzistira na ovome tlu. Ono nikoga ko je ovdje živio i živi, ne želi isključiti iz njegovog historijskog naslijeđa pod uvjetom da sam ne dovodi u pitanje tu…
-
Čik
Ko zna ko zna Ima usta nema dna Ima usta nema dna onaj koji ovo zna. Ko je čuo ko je čuo da se oblak prevrnuo Jadna mama tog oblaka dugo plaka odgovori kvasna dlaka Hajde kaži hajde kaži pola…
Bosanski jezik
-
Od kulina bana do našijeh dana
Povelja bosanskog bana Kulina, koji je vladao, kako je poznato, od 1180. do 1204. napisana dubrovačkom knezu Krvašu, 29. avgusta 1189, najstariji je spomenik pisan ćirilicom, ujedno i najstariji natpis…
-
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama…
-
Rijeci i njihovo ruho
Pod istim nebom, reklo bi se u sličnim uvjetima života, različito se manifestira snaga duha, neke zapljusne kao talas, drugima tek dašak vjetra zalahori, mnogima ustajalost zraka čini nejasnim i…
Historija
-
Bošnjaci Sjeverina juče, danas i …
Sjeverin, župno mjesto, nalazi se u pitomoj limskoj dolini. Od njega do ruđanskog mosta svega je nekoliko kilometara. Rekao bi da je ruđanska avlija, a pripada Opštini Priboj. Blizina Rudog…
-
Slovo o bogomilima Sandžaka
Svojom izuzetno značajnom knjigom „Sandžački bogomili" – (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sandžaka) iz oblasti prošlosti bogomila, nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bošnjaka i njihove etho-historijske posebnosti…
-
Učešće Bošnjaka u Osmansko-Ruskom ratu 1736-1739 godine
Rezime U toku višestoljetnog postojanja, Osmansko carstvo je često ratovalo sa susjedima. U prvom dijelu njegove povijesti, osmanska vojska je najviše ratovala na prostorima Male Azije protiv postojećih bejluka. Vremenom,…
Bošnjaci
-
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
-
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
-
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
Književna kritika i esejistika
-
Učitelj Rizanaj – Safet Hadrović Vrbički, Iskopavanje vatre
Safet Hadrović Vrbički, Iskopavanje vatre, DAMAD, Novi Pazar, 1993. “Iskopavanje vatre” Safeta Hadrovića Vrbičkog je njegova, dosad, najkompleksnija zbirka poezije – složeno poetsko tkivo čije sagledavanje priželjkuje hermeneutički pristup, komparaciju…
-
Transformacija značenjskih jedinica usmjenog pjesništva u poeziji Skendera Kulenovića
Utjecaj jednog vida izražavanja na drugi u okviru jedne umjetnosti, mada inače česta pojava, posebno u 20. st., nije jednako često predmetom proučavanja, naročito u bosanskoj nauci o književnosti. Ova…
-
MAK, 1917-1997.
Najveće je slovo što se samo sluti Najdublje je ono što u nama ćuti Tako je govorio Mak Dizdar, najveći i nadubokoumniji pjesnik ovih naših prostora. Samo ta njegova misao,…
Kulturno nasljeđe
-
Ćilimarstvo u sjeničkom kraju
Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni…
-
Derviš Ahmed Gurbi baba
Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi.Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka…
-
Selo Koniče i kašikarsko-drvodeljarski zanati Koničana
Na rubnom dijelu Koštampolja, iza prijevoja Jarutskog uzvišenja, zvanog Debela brda, okrenuto ka jugu u jednoj kotlini, leži selo Koniče. Prije bi se reklo da pripada tutinskom kraju negoli, čuvenom,…
Bibliografije
-
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
-
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
Književnost za djecu
-
Džibo
U selu se opet pojavio Džibo Hota. To je jedan stari ludak iz Kladnice. Ima dugu riđu bradu, visok je, mršav, ali snažan. Govori se da u huji može iščupati…
-
Tegobni život mačka Tufa
1. Prvo smo mačku dobavili. Bilo je to ustvari mače i kada smo ga donijeli kući otkrili smo da je muško i dali smo mu ime Tufo. Ne sjećam se…
-
Priča o svicima
1. U pozni sumrak, kad zraka utamni i dobije boju prezrelih kupina, zasvijetli u polju prvi svitac. Ko ga opazi, taj mu se raduje. “Pao je negdje prvi snop”, kaže…
Periodika
-
Zlatan Čolaković ( Zagreb 13. II 1955- Boston 20. XII 2008)
Prerana i iznenadna smrt jednog od najboljih znalaca epike balkanskih naroda, učenika najpoznatijih harvardskih profesora i velikog prijatelja Crne Gore i njenog epskog nasljeđa, dr Zlatana Čolakovića, predstavlja nenadoknadiv gubitak…
-
-
Bosna u sepetu trešanja
Pitaš me šta je Bosna? Čudiš se što kažem da ni jedna zemlja nije ono što o njoj kažu naučnici? Misliš da je tačnije ono što narod priča? Ili da…
Pisana književnost
-
Kućo moja
Ne krijem suze, pod starost plačem I majka ti, kako ona to zna, plače Od naših suza Od našeg jada Uz akšame Lim narasta ali i u tome nalazi utjehu,…
-
Sjenica ledeni grad
Glavnu karakteristiku područja opštine Sjenica i njegovu specifičnu vrijednost predstavlja prostrana Pešterska visoravan koja spada u prirodne rijetkosti kako u Srbiji, tako i šire. Nadmorska visina Pešterske visoravni kreće se…
-
Sajo
Dvije kuće sastavi u rodnom selu Jednu novu i sjajnu A drugu vječnu u travi Za prvu se trudio das bude svijetla Sjajna sa svake strane A drugoj se još…
Usmena književnost
-
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…
-
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…