O djelovanju Gajreta u Sandžaku između dva svjetska rata
Gajret je sa svojim djelovanjem u Sandžaku počeo 1920. godine. Najpre je došlo do uspostavljanja njegovog pododbora u Priboju. Iste godine imenuju se povjerenici u Prijepolju (4), Novoj Varoši (3), Novom Pazaru (2), Bijelom Polju (2), Sjenici (2), i u Pljevljima…
Psić iz mog sokaka
Jedne noći psić vrli Kog sretne riješi da grli. Prvo srete jednu pizmu I posred nosa dobi čizmu. Cika njegova ustravi curu, Kavaljer zgrabi armaturu. Sutra vidjesmo kako se vuče Na tri noge sakato kuče.
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih sufija – učitelja naše duhovnosti. Neki su djelovali usmenom riječju,…
Bosanski jezik
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama…
Mit ili stvarnost – ekstralingvistički faktori u jeziku
Ekstralingvistički faktori u jeziku Čudesnu sposobnost čovjeka da govorenjem glasno iskaže misli, želje, zapovijesti, prenese zapažanja, konstatacije i stečena iskustva kombinovanjem ograničenog broja artikulisanih glasova u neograničen broj smisaono punoznačnih…
Književnojezički izraz Bošnjaka u austrougarskom periodu
U austrougarskom periodu tok književnojezičkog izraza Bošnjaka pravi sudbonosni zaokret koji se sastoji u pokušaju spajanja kulture Istoka s modernim duhom Zapada. Preobražaj do kojega dolazi posljedica je djelovanja unutarjezičkih…
Historija
Ko je ko u Bošnjaka
Imaju li Bošnjaci elitu? Na marginama značajnog izdavačkog projekta VKBI Ko je ko u Bošnjaka, naš suradnik pokušava odgovoriti na važno pitanje mjesta, uloge i značaja bošnjačke inteligencije u oblikovanju…
Tegoba opstanka – Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata
Opšte privredne i životne prilike u Sandžaku između dva svjetska rata Veoma nepovoljna društveno-ekonomska kretanja zahvatila su Sandžak krajem XIX vijeka kada se on odvaja od Bosne i Hercegovine koju…
Tragom jedne nizamske prepiske
Abstract: Poštanska kartica, osmanlijskog nizama Emina iz Novog Pazara, poslata iz kasarne Davud-Paša u Istanbulu na adresu njegovog oca, Gračanin Jakub-age, osnovna je tematika ove kratke studije namijenjene našoj široj…
Bošnjaci
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
Književna kritika i esejistika
San i java Huseina Bašića
Književni opus Huseina Bašića (poezija, novelistika, romani, literarna publicistika, istraživački i antologičarski rad na sakupljanju i vrednovanju bošnjačkog lirskog i epskog stvaralaštva u Crnoj Gori i Srbiji, sabran u preko…
Baltićeva Fetva
Veoma je teško biti tumač umjetnosti, ali je daleko teže biti umjetnik. Tumaču valja da pronikne u sve tajne umjetnosti. Ja nemam tako velike namjere. Namjeravam da govorim samo o…
Od hronike do pseudohronike – Irfan Horozović, Psi od vjetra
Irfan Horozović, Psi od vjetra, porodična trilogija , TDK Šahinpašić, Sarajevo, 2003. Živi klasik bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, Irfan Horozović, čiji se opus sastoji od popriličnog broja pripovjedaka, drama i…
Kulturno nasljeđe
Selo Koniče i kašikarsko-drvodeljarski zanati Koničana
Na rubnom dijelu Koštampolja, iza prijevoja Jarutskog uzvišenja, zvanog Debela brda, okrenuto ka jugu u jednoj kotlini, leži selo Koniče. Prije bi se reklo da pripada tutinskom kraju negoli, čuvenom,…
Ćilimarstvo na Gronjoj Pešteri
Ćilimarski zanat ili ćilimarska tkačka radinost ima veoma dugu tradiciju u Sandžaku. U našoj je nauci malo, ili sasvim nedovoljno, istraživan, tako da su široj javnosti ostale, gotovo nepoznate, studije…
Derviš Ahmed Gurbi baba
Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi.Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka…
Bibliografije
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
Književnost za djecu
Kosači
Juče je maslačak ostao bez kose, Na mrava se prosulo jezero rose. Sinoć su bijele plesale vile, Jutros su trave povile pile. E da su kose sve ovo znale Ne…
Psić iz mog sokaka
Jedne noći psić vrli Kog sretne riješi da grli. Prvo srete jednu pizmu I posred nosa dobi čizmu. Cika njegova ustravi curu, Kavaljer zgrabi armaturu. Sutra vidjesmo kako se vuče…
Djed Fehimova duša
Kad se Asmiru, i u snu, nenaški sjenke nečije naroguše, djed ga prisno opaše bedemom – sa ono svoje duše. Kad Asmir rad nečega pukne, nalik smonici od julske suše,…
Periodika
Moj otac je kahvedžija
Moj otac je kahvedžija dobari na glasuJedini koji ima već stalne mušterijeDoduše mahom mahalsku sirotinjuPo ceo dan on raznosi na tabljitureI prikuplja prazno suđe po radnjicamaPo ceo dan on je…
Bojadžića čardak u Voljavcu
Kada je 1926. godine prolazio dolinom Lima profesor Aleksandar Deroko, poznati istoriograf srpske srednjovjekovne i narodne arhitekture, između ostalog je zapisao: (…)"Tako smo na jedno 12 do 14 kilometara niz…
Jezik kao odraz duhovnosti bošnjačkog naroda
Poštuj, sine SamireBudi čovjekSlijedi vječnu uputu Sjeti se uvijeki uči po redu, ovako:Učini me strpljivim Učini me zahvalnimUčini me preda mnom malenimU očima svijeta velikim Ni malo tiNi mnogo tiZa…
Pisana književnost
Stari pastir
Nepregledni kamenjar po Ostronoši, gdje izgonimo ljeti sa stanova stoku na pašu, prepun je rupa i pukotina u stijenju, tako da ovci počesto zapadne noga, a ponekad govečetu. Životinja trgne…
Ukrotitelj patuljaka
Čovek koji je, izvukavši se iz rake, rutinski obrisao znoj sa čela, blatnjavu krpu prekrio prašnjavom šakom na vrhu lopate i na nju legao podratkom, prisustvovao je najkraćem pogrebu na…
Osvajačima kosmosa
Vrati se…? Večeras je subota Oni su bili gore Ah! Tako divno jablani mirišu Vidjeli plavo nebo. Ah, moj voljeni što mi se ne vratiš? Zrikavci pletu tužnu pjesmu, Visoko…
Usmena književnost
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…