U duhu latinskih majstora – Sinan Gudžević: Rimski epigrami; Feral Tribune, Split, 2001.
Sinan Gudžević javio se poezijom krajem sedamdesetih godina, zbirkom pjesama duhovitog naslova Građa za pripovijetke. Ma koliko poetička srž njegovih ranih pjesama u ondašnjem književnom okruženju djelovala samoniklo, u njoj su prepoznatljive matrice efektno poentiranih prozaiziranih zapisa, odnosno sažetih “iščašenih…
Migraciona kretanja muslimanskog stanovništva na Balkanu krajem XIX stoljeća
Odluke preliminarnog Sanstefanskog sporazuma i Berlinskog kongresa 1878. kojima su izvršene nove teritorijalne podjele na Balkanu, kao i ratni događaji koji su im dramatično prethodili, izazvali su masovna, nasilna etnička pomjeranja i proređivanja na prostoru koji je izuzet od Osmanskog…
Mit ili stvarnost – ekstralingvistički faktori u jeziku
Ekstralingvistički faktori u jeziku Čudesnu sposobnost čovjeka da govorenjem glasno iskaže misli, želje, zapovijesti, prenese zapažanja, konstatacije i stečena iskustva kombinovanjem ograničenog broja artikulisanih glasova u neograničen broj smisaono punoznačnih riječi, nazivamo jednostavno jezikom. Pošto se jezikom služimo u svim…
Bosanski jezik
Zabilješka Mula-Mustafe Bašeskije o odnosu prema jeziku
Summary (Mula Mustafa Bašeskija’s Notes on References to Language) Mula Mustafa Bašeskija’s annals, written in Turkish, can to a certain extent depict prestandard courses of language development on our ground.…
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama…
Bosančica
Na svijetu ima sva sila pismena a ipak svi su se alfabeti kulturnih naroda razvili iz jednog tzv. feničkog alfabeta. Te raznovrsne promjene bit će prouzročile nove političke i kulturne…
Historija
Mene će večeras streljati…
Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata i ulaska partizana u sandžačke gradove, komunistička vlast je donijela odluku da po kratkom postupku kažnjava sve one koji po njihovoj procjeni nisu bili…
Bošnjaci Sjeverina juče, danas i …
Sjeverin, župno mjesto, nalazi se u pitomoj limskoj dolini. Od njega do ruđanskog mosta svega je nekoliko kilometara. Rekao bi da je ruđanska avlija, a pripada Opštini Priboj. Blizina Rudog…
Novopazarski jevreji
Jevreji su davnašnji stanovnici Novog Pazara i u etnički različitom sastavu stanovnika grada na Raški oni su igrali vrlo značajnu ulogu u privrednom životu ovog grada, osobito u poslednjim stolećima,…
Bošnjaci
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
Književna kritika i esejistika
Refleksije džennetskih vrtova – Dževad Karahasan, Knjiga vrtova/O jeziku i strahu, Antibarbarus, Zagreb, 2002.
Iako je stari Barthes još sredinom prošlog stoljeća proglasio autorovu smrt, ipak je vrlo teško govoriti o djelu živog autora, a posebno kada se to radi o Dževadu Karahasanu: profesoru,…
Tri dnevnika o ljubavi – Jasna Šamić, Mraz i pepeo, roman; Bosanska knjiga, 1997.
Iako je prvo objavljen na španskom jeziku 1994., roman Mraz i pepeo prozni je prvijenac Jasne Šamić na bosanskom jeziku, mada je prije ovog izdanja autorica već objavila na francuskom…
Poetska korekcija svijeta – Jahja Fehratović
Jahja Fehratović, “Korektor sveznadar”, “Produkcija SENT”, Novi Pazar 2004. Knjiga poezije mladog novopazarskog pjesnika Jahje Fehratovića „Korektor sveznadar” nastala je u vremenu koje ne samo da je nepoetsko, već je…
Kulturno nasljeđe
Ćilimarstvo na Gronjoj Pešteri
Ćilimarski zanat ili ćilimarska tkačka radinost ima veoma dugu tradiciju u Sandžaku. U našoj je nauci malo, ili sasvim nedovoljno, istraživan, tako da su široj javnosti ostale, gotovo nepoznate, studije…
Selo Koniče i kašikarsko-drvodeljarski zanati Koničana
Na rubnom dijelu Koštampolja, iza prijevoja Jarutskog uzvišenja, zvanog Debela brda, okrenuto ka jugu u jednoj kotlini, leži selo Koniče. Prije bi se reklo da pripada tutinskom kraju negoli, čuvenom,…
Ćilimarstvo u sjeničkom kraju
Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni…
Bibliografije
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
Književnost za djecu
Djed Fehimova duša
Kad se Asmiru, i u snu, nenaški sjenke nečije naroguše, djed ga prisno opaše bedemom – sa ono svoje duše. Kad Asmir rad nečega pukne, nalik smonici od julske suše,…
Djed Fehimova pjesma
Kad svijet uzliči na šašava mamuta, pa nema šta da pokaže osim kljova, djed se dosjeti da pjesmom kuću napuni – do ispod krova. Kad djeci nemaju čim put da…
Djed Fehim
– Crtež – Nacrtali mu ruke sa širokih pleća: jednu, dvije tri…Stala bi i peta. Asmiru pripala djedova ruka treća – zasad djed samo s tri unuka šeta. Nad čelom,…
Periodika
Moj otac je kahvedžija
Moj otac je kahvedžija dobari na glasuJedini koji ima već stalne mušterijeDoduše mahom mahalsku sirotinjuPo ceo dan on raznosi na tabljitureI prikuplja prazno suđe po radnjicamaPo ceo dan on je…
Jezik kao odraz duhovnosti bošnjačkog naroda
Poštuj, sine SamireBudi čovjekSlijedi vječnu uputu Sjeti se uvijeki uči po redu, ovako:Učini me strpljivim Učini me zahvalnimUčini me preda mnom malenimU očima svijeta velikim Ni malo tiNi mnogo tiZa…
Pjesnici – svojevrsni čuvari svoga maternjega jezika
"Uvijek se možemo pitati šta je to pjesma, šta je to poezija, šta je to književna riječ – što nas, na neki način drži, na okupu. Ima jedna velika misao…
Pisana književnost
Terazije
U kasabi što ostade iza Isabega, mahale tad drijemahu čudnom, dugom i kao ukletom nesanicom. Minareta nad njima uzvišena, kao da čuvahu svoj mrtvi mir u golom plavetnilu neba. Svejedno…
Težina
Jednom upitaše ljudi učevnog Smaila šta može biti to što su nosili nekog mejta koji bijaše toliko težak te ne pamte da su težeg nosili. Oznojili se ljudi i odrli…
Zlatni kamen
Priča jedna kaže, da u brdima planine imenom Rogozno ima zlatni kamen, zakopan, koji će pronaći neko ko bude iskopao rupu svoje visine. Priča još kaže, da je zlatni kamen…
Usmena književnost
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…