Bošnjaci – Historija, tradicija, kultura (VIII dio)-Doba osmanske vladavine
Prema ranim osmansko-turskim hronikama, Osmanlije potiču iz Centralne Azije, iz nomadskog plemena Kayi Turaka, jednog organka Turaka Oghuza, koji su pod pritiskom mongolskih najezda izbjegli u Anadoliju tokom treće decenije XIII stoljeća. Kasnije hronike, od kojih su mnoge prepletene legendama…
Bošnjaci – Historija, tradicija, kultura – VII dio (Bosna nakon uništenja srednjovjekovne države – širenje islama)
U proljeće 1463. krenula je prema Bosni – preko Skoplja, Kosova I Sjenice – velika osmanska vojska pod vođstvom sultana Mehmeda II Fatiha. Početkom maja Osmanlije su se spustile na Drinu, gdje su se knezovi Pavlovići i Kovačevići predali bez…
Transformacija značenjskih jedinica usmjenog pjesništva u poeziji Skendera Kulenovića
Utjecaj jednog vida izražavanja na drugi u okviru jedne umjetnosti, mada inače česta pojava, posebno u 20. st., nije jednako često predmetom proučavanja, naročito u bosanskoj nauci o književnosti. Ova situacija posebno je karakteristična u slučaju savremenog proučavanja međusobnih utjecaja…
Bosanski jezik
Mit ili stvarnost – ekstralingvistički faktori u jeziku
Ekstralingvistički faktori u jeziku Čudesnu sposobnost čovjeka da govorenjem glasno iskaže misli, želje, zapovijesti, prenese zapažanja, konstatacije i stečena iskustva kombinovanjem ograničenog broja artikulisanih glasova u neograničen broj smisaono punoznačnih…
Govore li sandžački Bošnjaci bosanskim jezikom
Naučna fakta govore da su se Bošnjaci iz Sandžaka kulturno-historijski razvijali u tijesnim vezama sa bosanskom maticom, mada njih odlikuju i neke osobine različite od bosanskih. Među tim razlikovnim osobinama…
Jezičke nedoumice
Od svih vrsta riječi, glagoli su najbrojniji i najčešći u upotrebi. Oni ne izražavaju samo radnju, zbivanje i stanje, već obilježavaju i vrijeme (prošlo, sadašnje, buduće). Kao glagolski oblici, grupisani…
Historija
Ko je ko u Bošnjaka
Imaju li Bošnjaci elitu? Na marginama značajnog izdavačkog projekta VKBI Ko je ko u Bošnjaka, naš suradnik pokušava odgovoriti na važno pitanje mjesta, uloge i značaja bošnjačke inteligencije u oblikovanju…
Tragom jedne nizamske prepiske
Abstract: Poštanska kartica, osmanlijskog nizama Emina iz Novog Pazara, poslata iz kasarne Davud-Paša u Istanbulu na adresu njegovog oca, Gračanin Jakub-age, osnovna je tematika ove kratke studije namijenjene našoj široj…
Bošnjački Mazgit
Abstract: Protjerivanje i egzodus Bošnjaka Nikšića, njihovo dramatično raseljivanje po preostalom prostoru Berlinskim kongresom (1878) okrnjene Osmanlijske Imperije, tema je originalne znanstvene studije sačinjene na osnovu raspoloživih osmanlijskih i balkanskih…
Bošnjaci
Život i djelo Šejha Mustafe efendije Čolića 1
U Bosni, od vremena feth-a pa do današnjih dana, djelovao je i radio veliki broj učenjaka relevantnih u cjelini za islamski svijet, među kojima je bio i veliki broj živih…
Načertanije
Program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine SADRŽAJ: * O Iliji Garašaninu * NAČERTANIJE * Politika Srbije * Primječanija o razdeljenju carstva * O sredstvima, kojima bi…
O genezi ideje Bosanske, Bošnjačke nacije
Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 220. Knjiga s naslovom Sto godina muslimanske…
Književna kritika i esejistika
Svijet pripovedačke proze Seada Trhulja – Sead Trhulj, Preko mosta, NIP OKO, Sarajevo, 1996.
Junaci Trhuljeve proze svjedoče da put iskušenja duha na kome se postaje svjesnim da se promjene otvaraju iznutra, iz čovjeka, a ne dolaze iz svijeta koji ga okružuje, vodi “preko…
Pitka groznica egzistencije – Husein Bašić, Utra, poezija
O poeziji Huseina Bašića Živjeti uprkos utri Pomoliti vršak srca Husein Bašić SPREGA RANIJEG I NOVOG IZRAZA Blizak izronima mašte narodnih čudo-pjesmo-tvoraca usnulih pod kamenim nišanima ili bez njih, srodan…
Pregnuća – Bošnjačka književnost u 100 knjiga
Kamo duša pregne, onamo se podajem. Šenoa Izdavaštvo Bosne i Hercegovine već punu deceniju grčevito pokušava opstati uprkos činjenici da tržišta gotovo i nema. Taj naizgled sizifovski posao ipak ima…
Kulturno nasljeđe
Derviš Ahmed Gurbi baba
Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi.Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoče da je riječ o književniku iz XVIII. vijeka…
Ćilimarstvo u sjeničkom kraju
Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni…
Beogradske tekije, tarikati, šejhovi
Kada je januara 2005. godine grupa sufija iz hrama Mevlevi Galata u Istanbulu izvela svoj impresivni sema obred u beogradskom Domu omladine, malo koji radoznalac koji je prisustvovao tom događaju…
Bibliografije
Prilog evidentiranju bošnjačkih spomenika kulture
Andrejević, Andrej: Altun-alem džamija u Novom Pazaru – Novopazarski zbornik 1/1977. (121-136 str.) Andrejević, Andrej: Dva novopazarska amama, Godišnjak balkanološkog instituta, Balkanica VII, Beograd, 1976. (291-307 + 8 str.) Andrejević,…
Bibliografija "Novopazarskog zbornika" (1977-2007)
1. Avdić Avdija: – Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka, 3/1979, 53–65. – Novopazarski sandžak u svetlu događaja velike istočne krize (1875–1878), 8/1984, 133–141. –…
Književnost za djecu
Bivolče
Pajaz Bronja ima sedam bivolica. Kamber Kuka ima tri bivolice i jednog bivola. Amir Kolašinac ima punu štalu a seljaci s desne obale rijeke Aje liše bivolica, druge stoke i…
Djed Fehim
– Crtež – Nacrtali mu ruke sa širokih pleća: jednu, dvije tri…Stala bi i peta. Asmiru pripala djedova ruka treća – zasad djed samo s tri unuka šeta. Nad čelom,…
Djed Fehimova duša
Kad se Asmiru, i u snu, nenaški sjenke nečije naroguše, djed ga prisno opaše bedemom – sa ono svoje duše. Kad Asmir rad nečega pukne, nalik smonici od julske suše,…
Periodika
Moj otac je kahvedžija
Moj otac je kahvedžija dobari na glasuJedini koji ima već stalne mušterijeDoduše mahom mahalsku sirotinjuPo ceo dan on raznosi na tabljitureI prikuplja prazno suđe po radnjicamaPo ceo dan on je…
Zlatan Čolaković ( Zagreb 13. II 1955- Boston 20. XII 2008)
Prerana i iznenadna smrt jednog od najboljih znalaca epike balkanskih naroda, učenika najpoznatijih harvardskih profesora i velikog prijatelja Crne Gore i njenog epskog nasljeđa, dr Zlatana Čolakovića, predstavlja nenadoknadiv gubitak…
Pisana književnost
Dug zavičaju
“Dug zavičaju? Niko nije birao svoje mjesto rođenja, roditelje i ime kojim će ga zvati. Palo mi je u dio u redu življenja da se rodim u ovom siromašnom i…
Majka
Ratne zime, godine 1943, ubili su moju majku. Falio je nepun mjesec da se napuni pedeset godina od toga dana, dakle 1993., kada sam ja ubio i majku i oca.…
Sjenica ledeni grad
Glavnu karakteristiku područja opštine Sjenica i njegovu specifičnu vrijednost predstavlja prostrana Pešterska visoravan koja spada u prirodne rijetkosti kako u Srbiji, tako i šire. Nadmorska visina Pešterske visoravni kreće se…
Usmena književnost
Mevlud u tradiciji Bošnjaka
Teško je naći oblik književnog stvaralaštva u kojem su osobenost i izražajnost bošnjačkog duhovnog bića tako prepoznatljive kao što su to u mevludu. I ne samo to, mevlud je zadržao…
Bošnjačka narodna pjesma sevdalinka
U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje…