Još u posljednjoj deceniji Tvrtkove vladavine, u doba najvećeg uspona bosanske države, postavljeni su temelji moći trima velikim vlastelinskim rodovima: knezovima Hrvatinić ima, Hranićima Kosačama i Radinovićima Pavlovićima. Uz njih…
Predfeudalni razvoj Bosne od njezinih početaka do pojave bana Borića (prije 1154- 1163), teško je pratiti zbog oskudice historijskih izvora. Vrlo je malo pisanih dokumenata koji bi se izvorno odnosili…
Čini se da je početkom IX st. došlo do prekretnice u integracijskim procesima preddržavnog razvoja južnoslavenskih rodova i plemena. Tada se u južnoslavenskim zemljama javljaju arhonti koji vladaju značajnim pod…
Početkom četrdesetih godina XIII st. (1241-42) ugarsko-hrvatsko kraljevstvo pogodila je velika tatarska najezda, koja je opustošila sve što joj se našlo na putu od Karpata do zidina dalmatinskih gradova. Tatari…
Jedan od prvih poznatih sudova o Bošnjacima i njihovoj zemlji ujedno je i prvi nesporazum i zabluda u vezi s njima. Predstava o bosanskim muslimanima i njihovoj zemlji kao egzotič…
Govoreći o genezi samog naziva Bošnjak, Mustafa Imamović u svojoj studiji navodi da je on i konačno na Drugom bošnjačkom saboru 28. IX 1993. u Sarajevu plebiscitarno prihvaćen te da…
Ova povelja nedvosmisleno pokazuje da je u vrijeme njenog izdavanja, krajem XII st. na tlu Bosne postojala država sa svojom osobenom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Ona istovremeno predstavlja…
U čuvenom razgovoru sa Turskim beglerbegom, kada mu je Turski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će",…
